
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, 20. studenog je u društvenoj dvorani Vile dobre vode u Lipiku održan susret dječjeg pisca Mladena Kopjara s učenicima trećih i četvrtih razreda Osnovne škole Lipik. Pred pedesetak okupljenih učenika, pristiglih u pratnji učitelja, program je bio osmišljen kao izravan razgovor djece s autorom čije priče već poznaju iz nastave.
Susret je vodila ravnateljica knjižnice Jasna Molnar-Kukić, naglasivši razloge zbog kojih knjižnica ovakve susrete smatra važnima.

„Čitateljska navika razvija se rano i gradi se postupno. Naš je cilj djeci omogućiti susret s autorima koji ih mogu potaknuti da knjigu dožive osobno, a ne samo školski“, rekla je. Dodala je kako Mjesec hrvatske knjige svake godine donosi programe namijenjene upravo takvom pristupu.
Kroz svoj nastup Kopjar je djeci objašnjavao proces nastanka priče, od početne ideje do završnog rukopisa, a odgovarao je i na niz konkretnih pitanja o likovima, inspiraciji i trenucima kada pisanje posustane.

„Pojasnio je da nadahnuće najčešće pronalazi u svakodnevnim situacijama i u dječjoj spontanosti, navodeći da su upravo detalji iz okoline najčešći početak njegovih priča. Posebnu pozornost privuklo je i njegovo čitanje kratkog ulomka iz jedne priče, nakon čega su uslijedili komentari i dodatna pitanja koja su pokazala da djeca dobro razumiju sadržaj i da ih zanima pozadina nastanka teksta, a ne samo gotova radnja“, komentirala je ovo korisno druženje Molnar-Kukić.

Na koncu, Molnar-Kukić je zaključila susret tezom da književnici poput Kopjara djeci otvaraju svijet u kojem je mašta poželjna, poticajna i važna. „Knjige nas uče gledati šire, razmišljati dublje i osjećati snažnije“, poručila je, zahvalivši autoru i svim učenicima na prekrasnom i nadasve kreativnom prijepodnevu.

O Mladenu Kopjaru…
Mladen Kopjar rođen je 1975. u Zagrebu, gdje je diplomirao pravo i bibliotekarstvo. Radio je u objema strukama i pisao za dnevne novine, a danas je samostalni umjetnik. Objavljuje prozu, dramu i poeziju, te prevodi s engleskoga jezika. Na Hrvatskom radiju emitirane su mu dvadeset tri radiodrame i niz priča. Piše i za televiziju. Prema bajci Izvor Škola lutkarstva Sarajevo i Sarajevski ratni teatar izveli su istoimenu predstavu. Kratku prozu i poeziju objavljivao je u listovima Brickzine, Fantom slobode, Književna Rijeka, Književnost i dijete, Modra lasta, Nova Istra, Plima, Prvi izbor, Radost, Republika, Riječ više!, Riječi, Smib, Svjetlo, Ubiq, Vijenac i Zarez. Priče su mu uvrštene u tridesetak čitanki i udžbenika za osnovnu školu. Objavio je zbirke priča Veliki Bijeli i Depilacija, zbirke radiodrama Plava kuverta, Otrovne žlijezde i Vražji postolar, zbirku poezije Točka Nemo, te trinaest knjiga za djecu i mlade. Za zbirku priča i pripovijetki Ljubav, padobranci i izvanzemaljci dobio je Nagradu Ivana Brlić-Mažuranić. Živi i radi u Varaždinu.

Preuzeto s portala Lipički Compas









